09.01.2010.
HIPOTEKARNA BANKA POZITIVNO ZAVRŠILA PROŠLU POSLOVNU GODINU
Podgorica(MINA-BUSINESS) – Hipotekarna banka pozitivo je završila prošlu poslovnu godinu, u kojoj je, u poređenju sa 2008, ostvaren kreditni rast od 40 odsto.
Član Upravnog odbora Hipotekarne, Esad Zaimović, kazao je da su u banci iskoristili šansu i povjerenje građana za povećanje depozita, koji su prošle u odnosu na 2008. godinu porasli 45 odsto.
- Na taj način smo pokazali da stabilno poslujemo i da nam građani vjeruju, jer su svoj novac ostavljali u Hipotekarnoj banci - rekao je Zaimović agenciji Mina-business.
On očekuje nastavak pozitivnog trenda i u ovoj godini, uprkos teškoj situaciji u privredi i ekonomskoj krizi, koja je u značajnoj mjeri uticala i na Hipotekarnu banku.
Iz banke su objasnili da se uticaj globalne ekonomske krize ogleda u skupljim izvorima, a samim tim i kamatnim stopama po kojima se plasiraju sredstva.
- Rast kamatnih stopa uzrokuje poskupljenje rata kredita, što otežava njihovo vraćanje, odnosno povećava kreditni rizik. Porastao je i broj nelikvidnih preduzaća, a sve to je doprinijelo većem kašnjenju u otplati kredita - naveo je Zaimović.
On očekuje blagi oporavak svjetske ekonomije u narednoj godini, koja bi za Crnu Goru trebalo da bude godina “svođenja računa”.
- Konačno će u Crnoj Gori doći do pozicioniranja preduzeća, uključujući i banke, a prošlogodiišnji gubici neće više moći da se prikrivaju - rekao je Zaimović.
On je podsjetio da je Hipotekarna banka odobravanje kredita u prethodnom periodu bazirala na procjeni boniteta preduzeća i definisanih izvora otplate, koji obezbjeđuju uredno servisiranje obaveza.
- Kod donošenja odluke o plasmanu držimo se načela da loš bonitet ne može biti nadomješten instrumentima osiguranja. Namjeravamo da i ove godine nastavimo takav način poslovanja - kazao je Zaimović.
U Hipotekarnoj su, kako tvrdi, spremni i otvoreni za finansiranje svih projekata koji su profitabilni i imaju realnu osnovu, ali ne planiraju značajnije izmjene politike kamatnih stopa.
- Realno je očekivati da će kamate na štednju morati da padaju, kao i one na kredite - saopštio je Zaimović.
On je dodao da visoke kreditne kamate nose dodatne rizike neplaćanja, jer njihov rast povećava rate kredita, što otežava njihovo vraćanje.
- To je dokaz da se kamate ne mogu povećavati unedogled, jer nakon određenog nivoa banke imaju više štete nego koristi - kazao je Zaimović.
On smatra da su privremene mjere Centralne banke (CBCG) prošle godine u velikoj mjeri rasteretile bankarski sistem.